Realizovani projekti

Analize i istraživanja

Pažljivko

Pažljivko je animirani lik koji smo
predstavili u saradnji sa
pedagozima i psiholozima kao najbolji
način za interakciju sa decom

POKRENI

Provera statusa predmeta
uvezenih vozila

Unesite VIN oznaku (broj šasije) Vašeg vozila.

PROVERI

Realizovani projekti

Istraživanja stavova učesnika u saobraćaju o opasnositima i rizicima u saobraćaju u Srbiji

Agencija za bezbednost saobraćaja je tokom 2017. godine realizovala drugo nacionalno istraživanje stavova učesnika u saobraćaju o opasnostima i rizicima u saobraćaju. Cilj nam je pre svega bio da na osnovu dobijenih rezultata kvalitetnije isplaniramo buduće mere i usmerimo buduće preventivne aktivnosti ka različitim kategorijama učesnika u saobraćaju (kampanje, obuke, tribine i druge preventivne aktivnosti) u cilju promene stavova i unapređenja znanja stanovništva o opasnostima u saobraćaju.

Istraživanje je sprovedeno putem ankete, koja je osmišljena tako da ispitanici opišu svoje stavove o rizičnim ponašanjima u saobraćaju, kao i da opišu kako se oni ponašaju u različitim saobraćajnim situacijama.

Istraživanje koje smo sproveli smo fokusirali na tri ciljne grupe:

  • vozače putničkih automobila,
  • motocikliste i
  • nemotorizovane učesnike u saobraćaju (pešaci, biciklisti i korisnici javnog gradskog prevoza).

Od strane Evropske komisije je je pokrenut i finansiran veliki projekat koji se bavi istraživanjem stavova o bezbednosti saobraćaj - ESRA. Jedna od planova i težnji Srbije je da bude deo projekta ESRA 2018. godine, pa smo ovo istraživanje sproveli korišćenjem ESRA metodologije.

Studiju u celosti, sa rezultatima istraživanja za teritoriju cele Republike Srbije, možete preuzeti  OVDE.

 

Benčmarking sistema bezbednosti saobraćaja na nacionalnom nivou, benčmarking institucija i organizacija uključenih u sistem bezbednosti saobraćaja na nacionalnom nivou

 U cilju što kvalitetnijeg sagledavanja stanja najvažnijih institucija bezbednosti saobraćaja (BS) u Srbiji i definisanja preporuka za unapređenje, Agencija za bezbednost saobraćaja (ABS) je naručila projekat ''Benčmarking sistema bezbednosti saobraćaja na nacionalnom nivou, benčmarking institucija i organizacija uključenih u sistem bezbednosti saobraćaja na  nacionalnom nivou'' (u daljem tekstu: ''Benčmarking sistema bezbednosti saobraćaja'').

Zaštitni sistem je ocenjivan, polazeći od pet stubova BS koji su definisani Rezolucijom Ujedinjenih nacija o deceniji akcije za BS i Globalnim planom decenije akcije za BS: (1) Organizacija i upravljanje BS, (2) Bezbedniji putevi, (3) Bezbednija vozila, (4) Bezbedniji učesnici u saobraćaju i (5) Aktivnosti posle nezgode.

U okviru navedenih stubova, definisane su značajne, pripadajuće oblasti. Tako na primer, u okviru prvog stuba, definisano je osam (8) oblasti, i to: Pravni okvir (A1.1), Strateški okvir (A1.2), Finansiranje BS (A1.3), BS zasnovana na podacima (A1.4), BS zasnovana na nauci (A1.5), Safe system approach – Pristup bezbednog sistema (A1.6), Kapacitet i integritet najvažnijih nosilaca/institucija (A1.7) i Uspešnost rada najvažnijih nosilaca/institucija (A1.8)

U okviru svake oblasti definisani su indikatori učinka. Tako na primer, u okviru prve oblasti prvog stuba (A1.1 - Pravni okvir), definisana su tri (3) indikatora učinka, i to: A1.1.1 - Organizacija i upravljanje BS propisani su Zakonom, A1.1.2 - Osnovane su sve institucije propisane Zakonom i A1.1.3 -Propisani su svi elementi upravljanja BS: praćenje postojećeg stanja, definisanje ciljnog stanja i realizacija upravljačkih mera.

Ovi indikatori su ocenjivani ekspertskom metodom, a zatim je tim za validaciju analizirao rezultate i dao konačne ocene. Ocene su grafički prikazane i protumačene. Za svaki indikator je identifikovana jedna ili više odgovornih institucija.

Konačno, na osnovu sveobuhvatne analize ocena, imajući u vidu odgovornost institucija, date su preporuke mera u cilju unapređenja sistema BS u Srbiji.

PREUZMITE STUDIJU

PREUZMITE BROŠURU           

Razvoj softverske aplikacije i metodologije za određivanje opasnih mesta - crnih tačaka na putevima Republike Srbije

Agencija za bezbednost saobraćaja je tokom 2016. godine bila naručilac izrade projekta pod nazivom Razvoj softverske aplikacija i metodologije za određivanje opasnih mesta - „crnih tačaka“ na putevima Republike Srbije (u daljem tekstu Projekat).  Projekat  se sastoji iz dve osnovne celine: definisane metodologije za određivanje potencijalnih „crnih tačaka”, kao i izrade softverskog alata za određivanje „potencijalnih crnih tačaka“. U okviru Projekata je izvršen literarni pregled metodologije za upravljanje „crnim tačkama” u međunarodnim okvirima, kao i pregled dosadašnjih realizovanih projekata za upravljanje „crnim tačkama” na nacionalnom nivou. Na osnovu pregleda literature definisana je metodologija određivanja potencijalnih opasnih mesta: definisan je algoritam određivanja opasnih mesta, data je nacionalna definicija potencijalnog opasnog mesta i opisan je matematički model. Na kraju Projekta je izdvojen spisak 57 potencijalnih „crnih tačaka“, a koje su određene na osnovu podataka iz 2015. godine.

Imajući u vidu da je na osnovu podataka iz 2015. godine, po prvi put, moguće u prostornom smislu kvalitetno odrediti lokacije na kojima nastaju saobraćajne nezgode (beleženje koordinata saobraćajnih nezgoda), to otvara mogućnosti za značajno drugačiji pristup u određivanju određenih „mesta nagomilavanja“ većeg broja saobraćajnih nezgoda. Agencija za bezbednost saobraćaja (u daljem tekstu Agencija) u skladu sa članom 15. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009, 53/2010, 101/2011, 32/2013 – odluka US, 55/2014, 96/2015 – dr. zakon i 9/2016 – odluka US, u daljem tekstu Zakon) predlaže sistem jedinstvene osnove evidentiranja i praćenja najznačajnijih obeležja bezbednosti saobraćaja.  Stoga je Agencija imala za cilj da ovim Projektom na nacionalnom nivou uspostavi odgovarajuću metodologiju i način evidentiranja podataka o opasnim mestima.

Iako podaci o „crnim tačkama“ najveći značaj imaju za upravljača puta (kako na nacionalnom, tako i lokalnom nivou) podaci o „potencijalnim opasnim“ mestima, kao i druga obeležja bezbednosti saobraćaja, treba da budu dostupni i najširem krugu korisnika. Projekat je posebno značajan za lokalne samouprave koje nemaju dovoljno kapaciteta (hardverski, softverski i ljudski resursi) za celokupan postupak upravljanja „crnim tačkama“ (potencijalne „crne tačke“ se mogu prepoznati na nacionalnom nivou, a dalja procedura je na nivou upravljača puta na lokalnom novou).

U narednom periodu (do kraja aprila 2017. godine) se očekuje generisanje potencijalnih opasnih mesta na osnovu dvogodišnjeg perioda (2015. i 2016. godine). Podaci o potencijalnim opasnim mestima će biti objavljeni kroz WEB GIS Aplikaciju Agencije za bezbednost saobraćaja.

PREUZMITE BROŠURU

Razvoj metodologije benčmarkinga bezbednosti saobraćaja u zatvorenim sistemima

Agencija za bezbednost saobraćaja je realizovala projekat „Razvoj metodologije benčmarkinga bezbednosti saobraćaja u zatvorenim sistemima“. Poštujući koncept bezbednosti saobraćaja prema kome saobraćajne nezgode nisu slučajnost, već se na njihovo smanjenje može uticati, uočena je potreba da se direktno oceni kvalitet rada u oblasti bezbednosti saobraćaja, prepoznaju oblasti koje treba unaprediti i omogući transfer najbolje prakse, na nivou zatvorenih sistema.

U praksi se pokazalo da različiti sistemi upravljanja bezbednošću saobraćaja daju različite rezultate, i zato je veoma korisno primeniti način organizacije i funkcionisanja sistema koji se pokazao kao najbolji u praksi. Vršenje benčmarkinga treba da pomogne svim kompanijama i organizacijama koje žele da unaprede svoje poslovanje kroz smanjenje ljudskih i materijalnih gubitaka i smanjenje sprečenosti za rad zaposlenih zbog učešća u saobraćajnim nezgodama ili zbog činjenja saobraćajnih prekršaja.

Neki od rezultata projekta „Razvoj metodologije benčmarkinga bezbednosti saobraćaja u zatvorenim sistemima“ su:

  • Pregled zahteva standarda ISO 39001 Sistemi menadžmenta bezbednošću drumskog saobraćaja,
  • Metodologija za sprovođenje benčmarkinga zatvorenih sistema (organizacije, preduzeća, itd.) u pogledu upravljanja bezbednošću saobraćaja,
  • Rezultati pilot projekta benčmarkinga, sprovedenog u tri zatvorena sistema,
  • Uputstvo za sprovođenje internog benčmarkinga zatvorenog sistema sa aspekta upravljanja bezbednošću saobraćaja,
  • Plan i program obuke zaposlenih i poslodavaca u vezi sa uvođenjem standarda ISO 39.001 u organizacijama i kompanijama koje su uključene u pilot projekat benčmarkinga u zatvorenim sistemima,
  • Predlog daljih aktivnosti na primeni benčmarkinga u zatvorenim sistemima i pravaca istraživanja u pogledu razvoja i unapređenja metodologije benčmarkinga bezbednosti saobraćaja u zatvorenim sistemima.

Osnovna ideja primene benčmarkinga bezbednosti saobraćaja u zatvorenim sistemima jeste uspostavljanje alata za merenje i praćenje upravljanja bezbednošću saobraćaja u svakoj vrsti organizacije. Metodologija benčmarkinga je bazirana na principu ocenjivanja osnovnih stubova benčmarkinga bezbednosti saobraćaja, što omogućuje jednostavno korišćenja samog alata, ali i međusobno poređenje zatvorenih sistema, ne samo po konačnoj oceni, već i po svakom od stubova.

Težnja Agencije je da podstakne društveno odgovorno ponašanje u saobraćaju, i da ponudi koristan alat koji bi kompanije, organizacije i preduzeća mogli samostalno da koriste u cilju smanjenja saobraćajnih nezgoda i posledica u okviru funkcionisanja sopstvenog zatvorenog sistema.

PREUZMITE BROŠURU

Priručnik za unapređenje bezbednosti puteva sa predlogom mera i mogućnostima lokalnog upravljača puta i zemljišta za smanjenje uticaja puta i putne okoline na nastanak saobraćajnih nezgoda

 Agencija za bezbednost saobraćaja je tokom 2016. godine bila naručilac izrade Priručnika za unapređenje bezbednosti puteva sa predlogom mera i mogućnostima lokalnog upravljača puta i zemljišta za smanjenje uticaja puta i putne okoline na nastanak saobraćajnih nezgoda (u daljem tekstu Priručnik). Priručnik je razvijen kao zbirka mera koje lokalni upravljač puta može da primenjuje na putu ili okolini puta. Priručnik je namenjen predstavnicima lokalnih samouprava koji se bave projektovanjem, tehničkim regulisanjem, koji su članovi lokalnih Tela za koordinaciju poslova bezbednosti saobraćaja i dr. Priručnik je realizovan u saradnji sa AMSS - Centrom za motorna vozila. Brošura sadrži najvažnije sistematizovane delove realizovanog Priručnika.

Jedan od najznačajnijih doprinosa Priručnika ogleda se u činjenici da je kroz Priručnik predstavljen predlog postupka za sprovođenje određene mere za unapređenje bezbednosti puteva. Razdvojeni su različiti slučajevi u zavisnosti od mogućnosti lokalne samouprave da na konkretnom putu (i okolini) preduzima odgovarajuće mere.

Priručnik je obuhvatio 48 mera za unapređenje bezbednosti puteva. Sve mere su razvrstane u različite cenovne opsege, a posebno su naglašene one „jeftine mere“ za koje nisu potrebna značajna novčana sredstva, a koje mogu unaprediti bezbednost puteva. U okviru Projekta je analiziran zakonski okvir Republike Srbije - najznačajniji zakonski i podzakonski akti koji uređuju oblast javnih puteva. Pored toga, analizirane su vrste odluka koje predstavnici lokalnih samouprava donose u pogledu upravljanja putnom infrastrukturom, kao i različita tehnička uputstva. Poseban značaj Projekta ogleda se u činjenici da su razmatrane sve izmene u različitim zakonskim dokumentima koje su bile dostupne u trenutku izrade Projekta. Posebno su opisani alati za unapređenje bezbednosti puteva (alati koji su prepoznati i Direktivom 96/2008 Evropske komisije). Projektom su prepoznati i ključni nosioci aktivnosti za unapređenje bezbednosti puteva na lokalnom nivou i to pre svega upravljač puta i organ nadležan za poslove saobraćaja (definiše lokalna samouprava odgovarajućom odlukom) i njihove zakonske obaveze su sistematizovane. Mere su podeljene u osam funkcionalno različitih grupa. Opis mera je osnovni cilj izrade Priručnika. Svaka mera je detaljno opisana kroz isti set odgovarajućih atributa.

U sklopu Projekta je sprovedena i anketa koja je poslata na adrese lokalnih Tela za koordinaciju poslova bezbednosti saobraćaja (161) sa ciljem prepoznavanja postupaka koji se primenjuju za unapređenje bezbednosti puteva i prepoznavanja eventualnih problema. Takođe, održano je 10 promocija Priručnika u 7 različitih lokalnih samouprava (Beograd, Niš, Kraljevo, Kruševac, Čačak, Novi Sad, Vršac).

Priručnik se sastoji iz dva dela:

  1. Uvodni dokument – Sadrži opis alata za unapređenje bezbednosti puteva, detaljan pregled literature, pregled zakonske regulative, opisan postupak za sprovođene mera, obrađene rezultate ankete poslate lokalnim samoupravama i sistematičan (tabelarni) pregled mera.
  2. Priručnik – Sadrži sistematizovane najvažnije delove uvodnog dela priručnika (opisane alate, predlog postupka za pokretanje mera, i detaljan opis svih mera predloženih Priručnikom).

 

UVODNI DOKUMENT
PRIRUČNIK
BROŠURA

Istraživanja indikatora performansi bezbednosti saobraćaja za 2016. godinu

Agencija za bezbednost saobraćaja je četvrtu godinu za redom realizovala projekat „Istraživanja indikatora performansi bezbednosti saobraćaja za 2016. godinu“, čime je nastavljeno praćenje indikatora performansi bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji.

U 2016. godini je nastavljeno praćenje svih već istraživanih indikatora, a projekat je obuhvatio i utvrđivanje metodologije i započeto je praćenje indikatora u vezi sa ponašanjem pešaka u saobraćaju.

Istraživanje je obuhvatilo utvrđivanje indikatora u vezi sa:

  • upotrebom sigurnosnih pojaseva,
  • upotrebom dečijih auto sedišta,
  • upotrebom zaštitnih kaciga,
  • korišćenjem mobilnih telefona za vreme vožnje,
  • prekoračenjem brzine,
  • vožnjom pod uticajem alkohola,
  • ponašanjem pešaka u saobraćaju.

Projekat je obuhvatio dva istraživanja indikatora: prolećno i jesenje. Indikatori u vezi sa upotrebom zaštitnih sistema, korišćenjem mobilnih telefona i prekoračenjem brzine mereni su na putu u naselju, na putu van naselja i na autoputu. Za svaki analizirani indikator bezbednosti saobraćaja izvršena je agregacija rezultata merenja sprovedenih tokom prolećnog i jesenjeg istraživanja 2016. godine, tako da su utvrđene objedinjene (godišnje) vrednosti indikatora bezbednosti saobraćaja za Republiku Srbiju za 2016. godinu. Izuzetak su indikatori u vezi sa vožnjom pod uticajem alkohola koji su istraživani samo u jesen, na putu u naselju i na putu van naselja, i indikatori u vezi sa ponašanjem pešaka u saobraćaju čije istraživanje je započeto u jesen.

Utvrđivanje vrednosti pomenutih indikatora predstavlja osnovu za prepoznavanje problema bezbednosti saobraćaja i preduzimanje mera i aktivnosti za poboljšanje stanja bezbednosti saobraćaja.

Pregledna tabela objedinjenih (godišnjih) vrednosti indikatora u vezi sa upotrebom zaštitnih sistema, korišćenjem mobilnih telefona i prekoračenjem brzine za Srbiju za 2013, 2014, 2015. i 2016. godinu

 

 

 

 

Na osnovu rezultata Projekta pripremljena je brošura „Indikatori performansi bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji za 2016. godinu“ u kojoj se nalaze objedinjene (godišnje) vrednosti indikatora performansi bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji za 2016. godinu, kao i rezultati najnovijeg, jesenjeg istraživanja indikatora po policijskim upravama, a brošuru možete preuzeti ovde.

Utvrđene vrednosti indikatora performansi bezbednosti saobraćaja dostupne su u WEB GIS aplikaciji Baza podataka o obeležjima bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji, koja se nalazi na web adresi: http://serbia.gdi.net/azbs/.

Benčmarking bezbednosti saobraćaja na lokalnom nivou i uspostavljanje sistema bezbednosti saobraćaja u lokalnim samoupravama

Agencija z bezbednost saobraćaja je realizovala projekat „Benčmarking bezbednosti saobraćaja na lokalnom nivou i uspostavljanje sistema bezbednosti saobraćaja u lokalnim samoupravama“. Projekat je u potpunosti realizovan u okviru Agencije za bezbednost saobraćaja. Projekat predstavlja „pilot projekat“ uvođenja benčmarkinga i uspostavljanja sistema bezbednosti saobraćaja u jedanaest lokalnih samouprava: Kruševac, Kraljevo, Sremska Mitrovica, Šabac, Zrenjanin, Valjevo, Loznica, Kovin, Ub, Čačak i Bogatić. U toku Projekta je utvrđena metodologija za neposredan rad sa lokalnim samoupravama. Prilikom izrade ove  metodologije, ideja je da metodologija ujedno bude osnova za kasnije praćenje i vrednovanje rada svih lokalnih samouprava u oblasti bezbednosti saobraćaja, ali i da se omogući transfer znanja i primera najbolje prakse od boljih lokalnih samouprava ka lošijim.

Projektom je  pre svega ostvaren detaljan uvid u funkcionisanje sistema bezbednosti saobraćaja u svim lokalnim samoupravama uključenim u projekat. Uočeni nedostaci, identifikovani problemi, slabosti, potencijal, kao i uspešnost pojedinih lokalnih samouprava su značajni rezultati projekta, važni za dalji rad svake opštine ili grada u Republici Srbiji. Osim toga projekat daje smernice daljeg rada u oblasti benčmarkinga bezbednosti saobraćaja na lokalnom nivou.

Najvažniji iskorak u odnosu na dosadašnji način sprovođenja benčmarkinga je upravo direktno učešće predstavnika Agencije u radu saveta, kao i direktno prikupljanje podataka od najvažnijih institucija bezbednosti saobraćaja (saobraćajne policije, lokalnog upravljača puta, sastanak sa predstavnicima obrazovnih ustanova i sl.) na lokalnom nivou.


Projekat je realizovan kroz tri faze i sastoji iz šest poglavlja i dva priloga:

I poglavlje sadrži uvod u pilot projekat, opis benčmarkinga kao alata u bezbednosti saobraćaja;

II poglavlje sadrži metodologiju rada na projektu koncept benčmarkinga na osnovu pet stubova bezbednosti saobraćaja i matematički model benčmarkinga primenjen na teritorijama lokalnih samouprava;

III poglavlje sadrži definisanje i opis svih indikatora bezbednosti saobraćaja podeljenih u pet stubova bezbednosti saobraćaja;

IV poglavlje sadrži rezultate benčmarkinga (po stubovima bezbednosti saobraćaja i za svaku lokalnu samoupravu posebno);

V poglavlje sadrži rezultate zajedničkih aktivnosti stručnog tima Agencije za bezbednost saobraćaja i lokalnih samouprava uključenih u projekat, pre svega lokalnih saveta;

VI poglavlje sadrži sumirane najznačajnije rezultate istraživanja i rekapitulaciju aktivnosti na projektu;

I prilog sadrži analize stanja bezbednosti saobraćaja po lokalnim samoupravama uključenim u projekat;

II prilog sadrži detaljne rezultate benčmarkinga po indikatorima koji nisu prikazani u osnovnom tekstu projekta.

Pilot projekat „BENČMARKING BEZBEDNOSTI SAOBRAĆAJA NA LOKALNOM NIVOU I USPOSTAVLJANJE SISTEMA BEZBEDNOSTI SAOBRAĆAJA U LOKALNIM SAMOUPRAVAMA“ možete preuzeti klikom na link ispod.

PREUZMITE PROJEKAT

Merenje indikatora performansi bezbednosti saobraćaja za 2015. godinu

Agencija za bezbednost saobraćaja je realizovala projekat „Merenje indikatora performansi bezbednosti saobraćaja za 2015. godinu“, čime je, već treću godinu za redom, nastavljeno merenje, praćenje i analiza indikatora performansi bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji.

Praćenje  indikatora  bezbednosti  saobraćaja  Agencija  je  otpočela  još 2013. godine, a utvrđivanje vrednosti indikatora se vrši na godišnjem nivou, po policijskim upravama u Republici Srbiji.

Projekat „Merenje indikatora performansi bezbednosti saobraćaja za 2015. godinu“ je obuhvatio dva istraživanja indikatora: prolećno-letnje i jesenje istraživanje. Za svaki analizirani indikator bezbednosti saobraćaja izvršena je agregacija rezultata merenja sprovedenih tokom prolećno-letnjeg i jesenjeg istraživanja 2015. godine, tako da su utvrđene objedinjene (godišnje) vrednosti  indikatora  bezbednosti  saobraćaja  za  Republiku Srbiju za 2015. godinu.

Težnja Agencije za bezbednost saobraćaja je da svake godine povećava broj indikatora koje prati, i da unapređuje metodologiju merenja indikatora u skladu sa najboljom međunarodnom praksom. U tom kontekstu, u 2015. godini je nastavljeno praćenje vrednosti već istraživanih indikatora, a započeto je praćenje indikatora koji su u vezi sa zbrinjavanjem i negom lica povređenih u saobraćajnim nezgodama.

Utvrđivanje vrednosti pomenutih indikatora predstavlja osnovu za prepoznavanje problema bezbednosti saobraćaja i preduzimanje mera i aktivnosti za poboljšanje vrednosti utvrđenih indikatora.

Projektom su utvrđene vrednosti indikatora u vezi sa:

  • upotrebom sigurnosnih pojaseva,
  • upotrebom dečijih zaštitnih sistema,
  • upotrebom zaštitnih kaciga,
  • brzinom kretanja vozila,
  • vožnjom pod uticajem alkohola,
  • korišćenjem mobilnih telefona u toku vožnje,
  • upotrebom dnevnih svetala i
  • zbrinjavanjem i negom povređenih u saobraćajnim nezgodama.

Objedinjene (godišnje) vrednosti indikatora bezbednosti saobraćaja za 2013, 2014. i 2015. godinu

 

 

 

Na osnovu rezultata Projekta pripremljena je brošura „Indikatori performansi bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji za 2015. godinu“ u kojoj se nalaze rezultati najnovijeg, jesenjeg istraživanja indikatora, kao i objedinjene – godišnje vrednosti indikatora performansi bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji za 2015. godinu, a brošuru možete preuzeti ovde.

Utvrđene vrednosti indikatora performansi bezbednosti saobraćaja će biti dostupne i u WEB GIS aplikaciji Baza podataka o obeležjima bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji, koja se nalazi na web adresi: http://serbia.gdi.net/azbs/.

Razvoj WEB GIS aplikacije Agencije za bezbednost saobraćaja

Agencija za bezbednost saobraćaja u skladu sa članom 9. stav 2. tačka 1. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima („Sl. glasnik RS“ 41/09, 53/10 i 101/11) ima obavezu razvoja i korišćenja Jedinstvene baze podataka od značaja za bezbednost saobraćaja. Imajući u vidu da je u sklopu razvoja informacionog sistema Agencije za bezbednost saobraćaja predviđeno da se podaci koje Agencija prikuplja u Jedinstvenoj bazi podataka od značaja za bezbednost saobraćaja učine dostupnim korisnicima izvan okvira Agencije, realizovan je projekat nabavke WEB GIS Aplikacije.

Aplikacija je razvijena kao internet aplikacija što podrazumeva da joj se pristupa preko internet pregledača na računaru. Izlazni podaci iz Aplikacije predstavljaju karte vrednosti odabranih pokazatelja bezbednosti saobraćaja, kao i tabele koje se mogu izvoziti direktno iz Aplikacije u .xls i .pdf format. Izlazne karte koje Aplikacija generiše prikazuju različite pokazatelje bezbednosti saobraćaja na nivou opština i policijskih uprava, a u planu je i prikazivanje lokacija saobraćajnih nezgoda (putem koordinata) i crnih tačaka na mreži puteva i ulica Republike Srbije.

Aplikacija se sastoji iz dva osnovna dela: atributivnog i grafičkog. Atributivni deo aplikacije omogućava vršenje analize i filtriranje podataka o saobraćajnim nezgodama i licima koja su učestvovala u saobraćajnim nezgodama. Prilagođavanje izlaznog seta podataka o saobraćajnim nezgodama i licima koja su učestvovala u saobraćajnim nezgodama je moguće korišćenjem filtera podataka i to prema: policijskoj upravi, opštini, godini, mesecu, danu, času, vidu, kategoriji vozila i starosti učesnika, dok je kod analize lica pored pomenutih moguće vršiti analizu i po polu i svojstvu učesnika u saobraćaju. Atributivni deo aplikacije omogućava da se analiza vrši po više uključenih filtera istovremeno, čime se ostvaruje mogućnost ukrštanja raznorodnih atributa bez korišćenja dodatnih softverskih alata i bez posebnog poznavanja nekog od alata za obradu podataka. Sve analize se iz atributivnog dela aplikacije mogu izvesti u format XLS koji otvara aplikacija Microsoft Excel za potrebe dalje obrade podataka, ili u PDF format. Pre izvoza podataka podatke je moguće pregledati direktno kroz samu aplikaciju. Ukoliko se prilikom atributivne analize odabere analiza po policijskim upravama ili opštinama, tako izvršenu analizu apsolutnih pokazatelja moguće je prikazati na karti.

Grafički deo aplikacije se sastoji od unapred predefinisanih karti na kojima su predstavljeni rizici stradanja učesnika u saobraćaju po opštinama i policijskim upravama, kao i vrednosti indikatora bezbednosti saobraćaja i ocene stavova učesnika u saobraćaju na nivou policijskih uprava. Grafički deo aplikacije se stalno obogaćuje novim kartama na osnovu novih sprovedenih istraživanja najčešće namenjenih specifičnim kategorijama učesnika u saobraćaju. Sve karte pokazatelja su predstavljene na način da su vrednosti pokazatelja podeljene u pet klasa vrednosti i prikazane u različitim bojama sa ciljem brzog prepoznavanja posebno ugroženih (rizičnih) teritorijalnih jedinica. Karte se direktno iz aplikacije mogu izvoziti u PDF format u A4 ili A3 format papira, a karte je moguće prilagođavati sopstvenim potrebama kroz samu aplikaciju putem alata za crtanje (dodavanjem markera za označavanje, sopstvenog teksta i sl.). Korišćenjem alata za identifikaciju moguće je selektovanjem određene opštine ili policijske uprave dobiti konkretne podatke o vrednostima rizika, indikatorima ili ocenama stavova u zavisnosti od odabranog sloja za identifikaciju. Svaka karta koja se prikazuje nosi sa sobom određeni set podataka koje je moguće prepoznati identifikacijom na samoj karti. Pored identifikacije, omogućena je i pretraga podataka koji čine sastavni deo određene karte radi filtriranja prikaza u grafičkom smislu

Poseban značaj atributivne analize ogleda se u mogućnosti da svaka lokalna samouprava dobije mnoštvo značajnih analiza za pokretanje aktivnosti sa ciljem povećanja nivoa bezbednosti saobraćaja. Predstavnicima lokalnih samouprava je korišćenjem aplikacije olakšan dalji rad ka povećanju bezbednosti saobraćaja. Pored opština, svaka policijska uprava može prepoznati ključne probleme ka kojima treba usmeriti rad policijskih službenika.

WEB GIS Aplikacije je trenutno dostupna javnosti na internet adresi http://abs.gov.rs/gis-baza.

 

Unapređenje kvaliteta prikupljanja i unosa podataka u bazu podataka o saobraćajnim nezgodama

Agencija za bezbednost saobraćaja je realizovala projekat „Unapređenje kvaliteta prikupljanja i unosa podataka u bazu podataka o saobraćajnim nezgodama“. Unapređenje kvaliteta prikupljanja podataka o saobraćajnim nezgodama je u skladu sa CADaS preporukama Evropske komisije. CADaS je skraćenica od Common Accident Data Set (Osnovni set podataka o saobraćajnim nezgodama), a Evropska komisija upućuje sve države članice Evropske unije da prihvate predloženu strukturu obaveznih podataka o saobraćajnim nezgodama.

Projekat „Unapređenje kvaliteta prikupljanja i unosa podataka u bazu podataka o saobraćajnim nezgodama“ od strane policijskih službenika saobraćajne policije,  ima za cilj osposobljavanje stručnih kadrova za prikupljanje podataka o saobraćajnim nezgodama u skladu sa CADaS preporukama Evropske komisije, u cilju podizanja kvaliteta baze podataka o saobraćajnim nezgodama, koja predstavlja jedan od najznačajnijih elemenata za analizu, praćenje i unapređenje sistema bezbednosti saobraćaja.

Projektom je obuhvaćena obuka  420 policijskih službenika saobraćajne policije koji vrše uviđaje saobraćajnih nezgoda. Ukupno trajanje obuke je šest meseci, i završeno je sredinom juna 2015. godine.

Obuci je prethodila priprema Uputstva za prikupljanje podataka. Naručilac projekta je Agencija za bezbednost saobraćaja koja u saradnji sa Upravom saobraćajne policije radi na uvođenju CADaS -a u Srbiji.

Republika Srbija treba da stane u red zemalja Evropske unije koje na isti način prikupljaju podatke o saobraćajnim nezgodama. Realizacija projekta treba da obezbedi uporedivost sa drugim zemljama, omogući bolje analize procesa događanja saobraćajnih nezgoda i obezbedi kvalitetniju bazu podataka prilagođenu Evropskoj uniji. Takođe, prilagođavanje Republike Srbije CADaS zahtevima Evropske komisije je svojevrsna pohvala za samu zemlju u procesu pridruživanja EU.

 

Metod menčmarkinga institucija bezbednosti saobraćaja u lokalnim samoupravama u Republici Srbiji, strateški značaj i potencijal

 Za potrebe Agencije za bezbednost saobraćaja, Kriminalističko-policijska akademija je realizovala projekat pod nazivom „Metod benčmarkinga institucija bezbednosti saobraćaja u lokalnim samoupravama u Republici Srbiji, strateški značaj i potencijal“. Benčmarking je proces kojim se utvrđuju performanse primenom indikatora uspešnosti, koji su uporedivi između različitih celina. Benčmarking studije omogućavaju kreatorima politika da identifikuju mesta u organizaciji u kojima se mogu postići poboljšanja, omogućavaju poređenje organizacija slične strukture i pomažu praćenje performansi tih organizacija tokom vremena.

Na osnovu člana 9 stav 2. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima Agencija za bezbednost saobraćaja ima, između ostalog, nadležnost da sarađuje sa regionalnim i lokalnim telima za bezbednost saobraćaja, dok je prepoznata i odgovornost Agencije za bezbednost saobraćaja u pogledu analize, praćenja i unapređenja bezbednosti saobraćaja. Agencija je institucija nadležna za saradnju sa regionalnim i lokalnim telima za bezbednost saobraćaja u Republici Srbiji, i predstavlja vezu između institucija bezbednosti saobraćaja na republičkom nivou i lokalnih Tela za koordinaciju poslova bezbednosti saobraćaja (TKPBS).

Istorijski faktori, kultura nacije, organizacija sistema i ekonomski status su samo neki od faktora koji saobraćaj jedne države čine jedinstvenim sistemom, i koje je potrebno sagledati, a što predstavlja osnovni cilj ideje o primeni benčmarkinga. Dosadašnja primena benčmarkinga u oblasti bezbednosti saobraćaja bila je zasnovana samo na razmatranju direktnih i indirektnih pokazatelja bezbednosti saobraćaja, formiranju klasa i grupa na osnovu relevantnih i stručno prepoznatih indikatora.

Uspostavljanjem metodologije za

benčmarking institucija bezbednosti saobraćaja u lokalnim samoupravama u Republici Srbiji, načinjen je prvi korak ka proceni institucionalnih kapaciteta u oblasti bezbednosti saobraćaja. Na ovaj način formirana je osnova za sagledavanje organizacije, efikasnosti i efektnosti rada institucija bezbednosti saobraćaja u lokalnim samoupravama. Postavljeni metod je realizovan u okviru „pilot“ istraživanja koje je obuhvatilo 12 lokalnih samouprava – opština. Pri realizaciji ovog „pilot“ istraživanja prepoznati su ključni problemi u radu ovih tela, ali je formirana i osnova za unapređenje metoda realizacije na osnovu stečenih iskustava.

Problemi koji su identifikovani u primeni propisa u jedinicama lokalne samouprave su:

- Izvršnom organu lokalne samouprave je ostavljena zakonska mogućnost da odluči da li će obrazovati Telo za koordinaciju poslova bezbednosti saobraćaja, a u cilju usklađivanja poslova bezbednosti saobraćaja iz delokruga jedinice lokalne samouprave. Usled ostavljene mogućnosti lokalnim samoupravama tokom 2010. godineobrazovano je samo 41 Telo za koordinaciju poslova bezbednosti saobraćaja, što predstavlja 28% ukupnog broja lokalnih samouprava u Republici Srbiji.

- Uslovi za kvalitetno definisanje uslova za namensko trošenje sredstava predstavljaju mere vezane za Program korišćenja sredstava namenjenih unapređenju bezbednosti saobraćaja, a što direktno zavisi od stručnosti, motivacije i kompetentnosti članova TKPBS.

- Istraživanjem je pokazano da je u praksi bilo slučaja usvajanja Programa koji nije u skladu sa zahtevima propisanim Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima, ili slučaj da sredstva budu opredeljena za namenu koja se ne odnosi na unapređenje bezbednosti saobraćaja (do mere da budu bezobzirno namenjena u svrhe koja se ne mogu dovesti u vezu sa bezbednošću saobraćaja). Takođe, prepoznato je da ne postoji usaglašen pristup u izboru aktivnosti namenjenih za unapređenje bezbednosti saobraćaja, njihovoj klasifikaciji po namenama definisanim Zakonom.

Realizovano je istraživanje stavova članova TKPBS, gde su uočeni sledeći rezultati:

- Osnovni problemi u radu TKPBS su vezani za nedovoljnu posvećenost članova inedostatak stručnog kadra, ali i nedostatak saradnje sa Agencijom, kao iograničena sredstva.

- Među najznačajnijim aktivnostima koje su prepoznate kao aktivnosti koje treba sprovesti u lokalnim samoupravama radi unapređenja saobraćajnog obrazovanja i vaspitanja prepoznata je edukacija dece, obuka nastavnog osoblja, ali i uvođenje predmeta Saobraćajno obrazovanje i vaspitanje.

- Među najčešće prepoznatim preventivno promotivnim aktivnostima koje treba realizovati identifikovana je potreba za većim aktivnostima medija, potreba za kampanjama za sve učesnike u saobraćaju, kao i potreba za naprednijim radom sa decom i roditeljima.

Posmatrano na osnovu ukupne ocene lokalnih samouprava izdvaja se Opština Topolasa ostvarenih 68% od maksimalne vrednosti svih indikatora, čime je ta lokalna samouprava dobila ocenu 4. Nakon Topole, najbolji rezultat od opština koje su obuhvaćene u istraživanju je ostvarila Opština Kraljevo (64%).

PREUZMITE INFORMATIVNU BROŠURU PROJEKTA

Istraživanje stavova učesnika u saobraćaju o rizicima u saobraćaju u Srbiji, definisanje metodologije, ključnih problema i pravaca delovanja (2014. godina)

Beograd, 31.12.2014.

PREUZMITE INFORMATIVNU BROŠURU PROJEKTA

Agencija za bezbednost saobraćajarealizovala je projekat koji se odnosi na analizu stavova učesnika u saobraćaju pod nazivom  „Istraživanje stavova učesnika u saobraćaju o rizicima u saobraćaju u Srbiji, definisanje metodologije, ključnih problema i pravaca delovanja“. Projekat analize stavova učesnika Agencija sprovodi po prvi put, pa deo projekta opisuje i metodologiju za buduća istraživanja stavova o opasnostima i rizicima u drumskom saobraćaju.

Ključni doprinos projekta je metodologija za buduća istraživanjakoja se ogleda u definisanju perioda ponavljanja istraživanja, veličine potrebnog uzorka, načina prikupljana podataka i dr. Osnov za definisanje metodologije predstavlja evropski projekatSARTRE (skraćenica za “Social attitudes to Road Traffic Risk in Europe”) koji je usmeren na istraživanje društvenih stavova prema rizicima u drumskom saobraćaju u Evropi.

Ankete su prikupljane kroz saradnju sa stanicama za tehničke preglede, putem „onlajn“ upitnika dostupnih na internet stranicama opština u Srbiji ili društvenim mrežama, ili direktno popunjavane na određenim manifestacijama. Anketa je usmerena ka tri ciljne grupe učesnika u saobraćaju: vozače putničkih automobila, vozače motocikala i nemotorizovane učesnike u saobraćaju.


NAJVAŽNIJI IZDVOJENI ZAKLJUČCI PROJEKTA

Manje od jedne petine učesnika u saobraćaju obuhvaćenih ovim istraživanjem je izjavilo da vlast nije zainteresovana za problem bezbednosti saobraćaja.

Ponašanje koje prema mišljenju učesnika u saobraćaju najviše doprinosi nastanku saobraćajnih nezgoda je vožnja pod uticajem alkohola.

Rizična ponašanja koja su vozači putničkih automobila naveli da najčešće čine susleđenje vozila na nepropisnom odstojanju, prolazak na žuto svetlo na semaforu i upotreba mobilnog telefona u toku vožnje.

Najviše ispitanika svih kategorija (preko 50%) smatra da bi primena alko-brava koje sprečavaju sve vozače i recidiviste da pokrenu vozilo pod dejstvom alkohola bila korisna, kao i detektor umora koji upozorava vozača da zaustavi vozilo u takvim okolnostima.
 

STAVOVI KOJI SE ODNOSE NA BRZINU

Najveći procenat (47%) vozača se ne slaže da prekoračenje brzine u naseljenim mestima za 20 km/h povećava rizik učešća sa drugim učesnicima u saobraćaju. Više od polovine vozača je izjavilo da većina njihovih prijatelja prekoračuje brzinu u naseljenim mestima.

Kada su u pitanju pojedini motivi za prekoračenje brzine u naseljenim mestima za 20 km/h trećina ispitanih vozača je izrazilo da to njihovu vožnju čini prilagođenijom drugim vozačima i da im to omogućava da brže stignu do željenog cilja.

Nameru da prekoračuju brzinu za 20 km/h u naseljenom području prijavilo je 7,3% vozača na teritoriji Republike Srbije.

Sa izjavom da kazne za prekoračenje brzine treba da budu strože slaže se oko jedne četvrtine vozača putničkih automobila, malo manje od polovine motociklista i oko četiri petine pešaka i biciklista.

Vozači muškog pola imaju izraženiju nameru da prekoračuju brzinu u odnosu na žene. Smanjenjem godina vozačkog iskustva povećava se učestalost namere vozača da brzo voze.
 

STAVOVI KOJI SE ODNOSE NA VOŽNJU POD UTICAJEM ALKOHOLA

Više od polovine vozača je izjavilo da prethodnog meseca nisu upravljali vozilom, a da su pri tome konzumirali makar i malu količinu alkohola. Na području Republike Srbije 4,3% vozača je izjavilo da su često, veoma često i uvek prethodnog meseca upravljali vozilom, a da su pri tome konzumirali makar i malu količinu alkohola.

Oko jedne petine motociklista je izjavilo da je upravljalo motociklom, a da su pri tome konzumirali makar i malu količinu alkohola.

Vozači muškog pola su češće prijavili vožnju pod uticajem alkohola od žena.
Više od polovine vozača putničkih automobila i motociklista smatra da zakonski limit za količinu alkohola u krvi u toku vožnje treba ograničiti na nultu vrednost.

Gotovo četiri petine vozača putničkih automobila i motociklista se slaže sa izjavom da kazne za vožnju pod uticajem alkohola treba da budu strože.

Skoro četiri petine vozača putničkih automobila i motociklista smatra da vožnja pod uticajem alkohola povećava mogućnost nastanka saobraćajne nezgode. Motociklisti u 87% slučajeva smatraju da je često, veoma često ili uvek alkohol uzrok saobraćajnih nezgoda.
 

STAVOVI O UPOTREBI SISTEMA ZAŠTITE

Oko jedne četvrtine vozača je izjavilo da se slaže sa izjavom da ako voze pažljivo, pojasevi nisu neophodni. Takođe, oko tri četvrtine vozača smatra da u većini nezgoda pojasevi smanjuju mogućnost da se vozač ili putnik teško povrede.

Polovina vozača je izjavila da kada ne koriste pojas osećaju se manje ugodno. Kada je u pitanju percepcija vožnje bliskih prijatelja, vozača smatra da većina njihovih prijatelja koristi sigurnosni pojas.

Jedna petina motociklista smatra da ako upravljaju motociklom pažljivo, nije neophodno da vežu kacigu. Oko jedne petine motociklista je izjavilo da nosi kacigu samo zato jer je tako zakonom definisano
 

STAVOVI PEŠAKA

Da nikada ili retko prelaze ulicu kada je crveno svetlo za pešake izjavilo je 68% pešaka, a da nikada ne prelaze van pešačkog prelaza izjavilo je njih 13%.

Više od četiri petine pešaka (82%) je izjavilo da nikada ili retko nose reflektujuću odeću.

Mladi pešaci uzrasta od 17-24 godina značajno češće prelaze na crveno svetlo na semaforu u odnosu na starosnu grupu od 35-44 godine.
 

STAVOVI BICIKLISTA

Da prelaze ulicu na crveno svetlo više od ponekad prijavilo je 13% biciklista, a da nose reflektujuću odeću izjavilo je 38% biciklista.

Oko jedne trećine biciklista izjavilo je da često i više nose kacigu za bicikliste,a oko tri četvrtine biciklista  je izjavilo da često i više koristi svetla prilikom vožnje po mraku.

Biciklisti su izjavili da najčešće budu iznervirani od strane vozača putničkih automobila i motociklista.
 

PRIKAZIVANJE REZULTATA ISTRAŽIVANJA

Rezultati istraživanja predstavljeni su na mapama policijskih uprava i regiona u Republici Srbiji. Vrednosti istraživanih stavova (tzv. skorovi) dati su paralelno sa rezultatima rizika stradanja u saobraćaju. Analiza rezultata stavova će u narednom periodu biti od ključne pomoći Agenciji prilikom izbora pravaca preventivnog delovanja (kampanje i edukacija) sa ciljem promene negativnih stavova učesnika u saobraćaju.

 

Istraživanje indikatora performansi bezbednosti saobraćaja u Srbiji za 2014. godinu

PREUZMITE INFORMATIVNU BROŠURU PROJEKTA

Agencija za bezbednost saobraćaja je 2013. godine otpočela praćenje indikatora performansi bezbednosti saobraćaja i realizovala je projekat „Metode praćenja indikatora bezbednosti saobraćaja u Srbiji i njihov značaj za strateško upravljanje bezbednošću saobraćaja“. Realizacijom Projekta napravljena je prekretnica na polju praćenja i analize stanja bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji, na način da se stanje bezbednosti saobraćaja prati ne samo na osnovu konačnih pokazatelja (broja i posledica saobraćajnih nezgoda), već i na osnovu vrednosti istraživanih indikatora.

U 2014. godini nastavljeno je merenje, praćenje i analiza indikatora performansi bezbednosti saobraćaja, prema postojećoj metodologiji definisanoj 2013. godine. U tom smislu realizovan je projekat „Istraživanje indikatora performansi bezbednosti saobraćaja u Srbiji za 2014. godinu“. Istraživanje indikatora realizovano je na području svih 27 policijskih uprava u Republici Srbiji, na kojima su utvrđene vrednosti indikatora u vezi sa:

 1) % upotrebe sigurnosnih pojaseva za vozača i putnike,

 2) % upotrebe bezbednosnih sedišta za decu do 3 godine u putničkim automobilima, kao i indikatori koji su u vezi sa bezbednim prevoženjem dece uzrasta od 4 do 12 godina starosti,

 3) % upotrebe zaštitnih kaciga za vozače i putnike na motociklima i mopedima,

 4) % upotrebe dnevnih svetala od strane vozača motornih vozila,

 5) brzinom i prekoračenjem dozvoljene brzine od strane vozača,

 6) vožnjom pod uticajem alkohola.

Pored navedenih indikatora, projektom „Istraživanje indikatora performansi bezbednosti saobraćaja u Srbiji za 2014. godinu“ definisana je metodologija i izvršeno je merenje vrednosti novog indikatora, koji se odnosi na:

 7) nepropisnu upotrebu mobilnih telefona od strane vozača.

U skladu sa definisanom metodologijom, vrednosti navedenih indikatora utvrđene su za svaku od teritorija 27 policijskih uprava, i to:

 * u naselju,

 * van naselja, i

 * na autoputu (za one policijske uprave na čijim se teritorijama nalazi autoput).

Na osnovu vrednosti istraživanih indikatora po policijskim upravama utvrđena je konačna vrednost indikatora za teritoriju Republike Srbije za 2014. godinu. Utvrđivanje vrednosti indikatora važno je za prepoznavanje odgovornosti i obaveza pojedinih institucija i organizacija zaduženih za poboljšanje vrednosti posmatranih indikatora i preduzimanje mera u vezi sa konkretnim indikatorima. Pozitivne promene vrednosti indikatora sa aspekta bezbednosti saobraćaja doprineće smanjenju broja i posledica saobraćajnih nezgoda.
 

VREDNOSTI IZABRANIH INDIKATORA ZA TERITORIJU REPUBLIKE SRBIJE

  • Vrednost indikatora Procenat upotrebe dnevnih svetala vozača putničkih automobila i dostavnih vozila do 3,5t u Republici Srbiji u 2014. godini iznosi 95,8%.

Vrednosti indikatora bezbednosti saobraćaja u vezi sa zaštitnim sistemima

  • Vrednost indikatora Upotreba pojasa na prednjim sedištima u putničkim automobilima i dostavnim vozilima do 3,5t iznosi 70,3%.
  • Vrednost indikatora Upotreba pojasa na zadnjem sedištu u putničkim automobilima i dostavnim vozilima do 3,5t iznosi 4,0%.
  • Vrednost indikatora Upotreba zaštitnih sistema dece do 3 godine starosti iznosi 35,9%.
  • Vrednost indikatora Upotreba zaštitnih sistema dece od 4 do 12 godina iznosi 9,2%.
  • Vrednost indikatora Upotreba zaštitne kacige mopedista iznosi 72,4%, a indikatora Upotreba zaštitnih kaciga putnika na mopedimaiznosi 62,9%.
  • Vrednost indikatora Upotreba zaštitne kacige motociklista iznosi 91,5%, a indikatora Upotreba zaštitnih kaciga putnika na motociklistima iznosi 85,0%.

Vrednosti indikatora bezbednosti saobraćaja u vezi sa brzinom

  • Procenat prekoračenja brzine u naselju 56,3%.
  • Procenat prekoračenja brzine van naselja 39,5%.
  • Procenat prekoračenja brzine na autoputu 44,8%.
  • Procenat prekoračenja brzine za najmanje 10 km/h u naselju 22,3%.
  • Procenat prekoračenja brzine za najmanje 10 km/h van naselja 16,3%.
  • Procenat prekoračenja brzine za najmanje 10 km/h na autoputu 26,2%.

 

 

Praćenje osnovnih obeležja saobraćajnih nezgoda u Srbiji u skladu sa CADaS preporukama Evropske komisije (2014. godina)

Agencija za bezbednost saobraćaja bila je naručilac projekta „Praćenje osnovnih obeležja saobraćajnih nezgoda u Srbiji u skladu sa CADaS preporukama Evropske komisije” koji ima za cilj usklađivanje seta podataka o saobraćajnim nezgodama koji se evidentira u Srbiji sa preporukama Evropske komisije. Realizacija Projekta praktično označava formiranje osnove za rad na unapređenju bezbednosti saobraćaja u Srbiji. Naime, jedna od aktivnosti Agencije definisana Zakonom o bezbednosti saobraćaja jeste razvoj jedinstvene baze podataka od značaja za bezbednost saobraćaja, kao važnog elementa za precizno definisanje postojećeg stanja, identifikovanje problema i planiranje budućih mera u bezbednosti saobraćaja.

Projekat je realizovao istraživački tim Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, rukovodilac Projekta bio je doc. dr Dalibor Pešić, a predstavnici Agencije za bezbednost saobraćaja i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije bili su stručni konsultanti na realizaciji Projekta.

U okviru Projekta izvršeno je detaljno poređenje preporučenog CADaS seta podataka i nacionalnih baza podataka. Imajući u vidu uočene razlike, kao i najbolju evropsku praksu, definisan je predlog osnovnog seta podataka o saobraćajnim nezgodama koje je potrebno prikupljati u Srbiji, u skladu sa preporukama Evropske komisije. Set podataka čine promenljive organizovane u četiri grupe podataka:

   1. Podaci o saobraćajnim nezgodama,

   2. Podaci o putu,

   3. Podaci o učesnicima u saobraćajnoj nezgodi,

   4. Podaci o licima.

Neke od novina koje su predviđene odnose se na preciznije definisanje mesta događanja saobraćajne nezgode, evidentiranje oznaka na kolovozu na lokaciji na kojoj se dogodila saobraćajna nezgoda, evidentiranje podatka o tome da li se saobraćajna nezgoda dogodila na mostu, u tunelu, u zoni radova, itd. Pored toga, predloženo je evidentiranje podatka o Tipu saobraćajne nezgode odabirom odgovarajućih grafičkih prikaza, kao i podatka o Manevru učesnika neposredno pre saobraćajne nezgode. Novim setom podataka obuhvaćeno je i evidentiranje podataka o korišćenju sistema pasivne zaštite, psihofizičkom stanju vozača neposredno pre saobraćajne nezgode, podataka o svrsi putovanja, itd.

Uvažavajući britanski model predloženo je evidentiranje faktora koji su doprineli nastanku saobraćajne nezgode. Naime, prema Projektu uticajnim faktorima smatraju se svi oni faktori koji su doprineli nastanku saobraćajne nezgode, i koje je policijski službenik opredelio na osnovu utvrđenih „dokaza“ za vreme uviđaja, nakon uviđaja ili na osnovu izjava svedoka ili učesnika saobraćajne nezgode.

Jedan od rezultata Projekta je „Priručnik za praćenje osnovnih obeležja saobraćajnih nezgoda u Srbiji, u skladu sa CADaS preporukama Evropske komisije“ namenjen članovima uviđajnih ekipa koje vrše prikupljanje podataka na licu mesta saobraćajne nezgode. Pored toga, Projektom je predložen i SN obrazac koji ima za cilj da pojednostavi prikupljanje podataka od strane policijskog službenika za vreme vršenja uviđaja.

Novi način praćenja obeležja o saobraćajnim nezgodama predložen je sa ciljem da se poboljšaju obim i kvalitet analiza koje mogu biti sprovedene, kao i da se postigne uporedivost i harmonizacija podataka o saobraćajnim nezgodama na evropskom nivou.

PREUZMITE BROŠURU O PROJEKTU

Realizovan projekat nabavke softvera za GIS sa unosom dostupnih baza podataka o saobraćajnim nezgodama

Razvoj kvalitetne baze podataka je jedan od najvažnijih elemenata za uspešno funkcionisanje sistema bezbednosti saobraćaja na putevima. Visok kvalitet i pouzdanost podataka je osnov za izbor dugoročnih mera i aktivnosti koje mogu doprineti smanjenju negativnih posledica saobraćajnih nezgoda. Ovakvim pristupom omogućava se i ocena efikasnosti realizovanih mera koje su primenjene.

Agencija je u periodu od februara do juna 2014. godine, realizovala projekat nabavke softvera za GIS (GIS – geografsko informacioni sistem). Softver je nabavljen u realizovanom postupku javne nabavke, u skladu sa programom rada Agencije za 2014. godinu. Softver je proizvod američke kompanije ESRI, koja predstavlja lidera ne svetskom tržištu GIS softvera. Nabavljen programski paket je ArcGIS for Desktop Standard (formerly ArcEditor).
U okviru ovog projekta izvršen je unos dostupnih baza podataka o saobraćajnim nezgodama, kao i unos drugih obeležja bezbednosti saobraćaja, poput indikatora bezbednosti saobraćaja, rizika stradanja u saobraćaju po opštinama Srbije, podataka o lokalnim telima za koordinaciju poslova bezbednosti saobraćaja i sl. Ovim je pokrenut razvoj baze podatka o obeležjima bezbednosti saobraćaja čija je platforma u potpunosti vezana za GIS. Razvoj GIS baze podataka Agencije za bezbednost saobraćaja je osnova za uspostavljanje nacionalne Jedinstvene baze podataka od značaja za bezbednost saobraćaja.

Uneti podaci o saobraćajnim nezgodama i posledicama sadrže geografsku komponentu koju je moguće povezati sa teritorijama opština, okruga i policijskih uprava u Srbiji. Geografski podaci iz registra prostornih jedinica su obezbeđeni od strane RGZ – Republičkog geodetskog zavoda, koji je nacionalni proizvođač geografskih podataka. Ujedno, Agenciji su od strane RGZ-a ustupljeni orto-foto snimci visoke rezolucije (10, 20 i 40cm) za kompletnu teritoriju Srbije, koji se u narednom periodu mogu koristiti za detaljne analize saobraćajnih nezgoda kao i druge potrebe rada u bazi. Važnost orto-foto snimaka će u okviru GIS baze posebno doći do izražaja nakon dobijanja podataka o pozicijama – koordinatama saobraćajnih nezgoda.

S obzirom da Agencija dobija opšte podatke o saobraćajnim nezgodama i posledicama na mesečnom nivou od Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave saobraćajne policije, omogućeno je prikazivanje podataka o promenama broja i posledica saobraćajnih nezgoda po policijskim upravama u okviru GIS baze. Prikazivanje promena je realizovano kreiranjem „malih“ geobaza, koje se ažuriraju na mesečnom nivou. Na ovaj način vrši se aktuelno, jednostavno i pregledno praćenje stanja bezbednosti saobraćaja po policijskim upravama u Srbiji. Pored toga svi podaci o lokalnim telima za bezbednost saobraćaja se ažuriraju u GIS bazi, od osnovnih podataka da li je opština formirala telo ili ne, pa do podataka o godini osnivanja, predsedniku, kontaktu i sl.

Svi podaci koji se analiziraju i predstavljaju su u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, odnosno u samim analizama i obradi podataka ne koriste se lični podaci i registarske oznake vozila učesnika u nezgodama.

Nakon uspostavljanja nacionalne Jedinstvene baze podataka o obeležjima bezbednosti saobraćaja ovi, ali i mnogi drugi podaci biće dostupni institucijama i organizacijama zaduženim za realizaciju poslova bezbednosti saobraćaja. Takođe, planirano je uspostavljanje nacionalne baze u kojoj će svi subjekti prikupljati i dostavljati podatke, svako iz svoje nadležnosti, koji će opet biti dostupni svim zainteresovanim stranama i građanima Srbije, u skladu sa Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima. Jednom kada nacionalna Jedinstvena baza podataka bude uspostavljena iodrživa njen dalji razvoj i unapređenje postaće neprekidan proces.

Izveštaji o aktuelnim pokazateljima stanja bezbednosti saobraćaja iz baze podataka Agencije

Projekat mapiranja rizika na deonici puta IA-2

Agencija za bezbednost saobraćaja je u saradnji sa AMSS – Centrom za motorna vozila realizovala pilot projekat mapiranja rizika na putu IA-2 „Ibraska magistrala“, na deonici od Beograda (Žarkovo) do Čačka (Preljine) u dužini od 131,1km.

     

 

Mapiranje rizika je izvršeno na osnovu broja i posledica saobraćajnih nezgoda u trogodišnjem periodu od 2010-2012. godine, primenom EuroRAP metodologije (EuroRAP – European Road Assessment Programme – Evropski program za ocenu bezbednosti puta) koja analizira:
 

 

 

 

 

 

 


 

  • broj saobraćajnih nezgoda sa poginulim i teško povređenim licima,
  • konkretne lokacije saobraćajnih nezgoda,
  • vrednost prosečnog godišnjeg dnevnog saobraćaja,
  • koordinatni početak i završetak deonice,
  • vrednost izračunatog rizika,
  • korekcioni faktor itd.
     

Praktično, to je objektivni metod ocenjivanja bezbednosti puta, na osnovu stvarnih neželjenih događaja na posmatranoj putnoj mreži i predstavlja standardni alat prepoznat u Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima.

Tokom realizacije projekta saradnja je ostvarena sa Upravom saobraćajne policije MUP-a Srbije, u pogledu utvrđivanja konkretnih lokacija nastanka saobraćajnih nezgoda, kao i JP „Putevi Srbije“ u pogledu utvrđivanja deonica na tom delu Ibarske magistrale, kao i korišćenja podataka o prosečnom godišnjem dnevnom saobraćaju.

     

 

Na osnovu dobijenih rezultata najrizičnije deonice Ibarske magistrale su:
  (1) Žarkovo – Kružni put (Kneževac) – 5,4km,
  (2) LJig – Dići 8,7km,
  (3) Županjac – Dudovica 6,4km i
  (4) Ugrinovci – Bućin grob 10,8km.


    

Agencija za bezbednost saobraćaja će i u narednom periodu učestvovati u realizaciji projekata koji imaju za cilj identifikaciju najrizičnijih deonica i lokacija na putnoj mreži u Srbiji, u cilju preduzimanja mera i akcija za otklanjanje problema i unapređenja bezbednosti u saobraćaju na teritoriji čitave države.

Individualni rizik stradanja

Kolektivni rizik stradanja

Rizik stradanja u odnosu na kategoriju puta

 

 

 

 

Realizovan pilot projekat mapiranja rizika u skladu sa EuroRAP standardom na deonici puta E-75 Beograd - Novi Sad

Agencija za bezbednost saobraćaja je realizovala pilot projekat iRAP/EuroRAP Srbija za deonicu puta E-75 od Beograda do Novog Sada (Batajnička petlja – Temerinska petlja). iRAP/EuroRAP protokol podrazumeva procenu bezbednosti puta sistemom ocenjivanja svrstavanjem deonica u pet definisanih kategorija rizika (EuroRAP) i procenu bezbednosti puta ocenjivanjem sistemom zvezdica (iRAP). Pilot projekat za deonicu od Beograda do Novog Sada je realizovan u saradnji sa Auto moto savezom Srbije, Ministarstvom unutrašnjih poslova – Upravom saobraćajne policije i Javnim preduzećem „Putevi Srbije“. Pilot projekat predstavlja uvod za realizaciju kompletnog mapiranja državnih puteva Republike Srbije u skladu sa iRAP/EuroRAP protokolom i standardom.

EuroRAP protokol podrazumeva istraživanje rizika stradanja na deonicama puteva na osnovu broja i posledica saobraćajnih nezgoda. Standard u načinu izračunavanja i procene rizika je jedinstven a metodologija je pripremljena od strane eksperata EuroRAP-a i, zasnovana je na iskustvu istraživanja i mapiranja rizika u mnogim evropskim zemljama. iRAP protokol u osnovi zahteva snimanje deonica specijalizovanim vozilom koje snima najvažnije karakteristike puta i okoline sa aspekta bezbednosti saobraćaja.

U okviru pilot projekta istraživane su sledeće kategorije rizika Crash risk per kilometer travelled – Individualni rizik stradanja, Crash density – Kolektivni rizik stradanja, Crash risk by road type – Rizik stradanja u odnosu na kategoriju puta i Potential crash savings – Potencijal za smanjenje stradanja (u pogledu ulaganja u infrastrukturne i druge mere). Za potrebe ovog istraživanja korišćeni su podaci o broju, vrstama i posledicama saobraćajnih nezgoda za trogodišnji period od 2008. do 2010. godine. Takođe, podaci o saobraćaju – PGDS (prosečni godišnji dnevni saobraćaj) odnose se na isti trogodišnji period (2008-2010).

Realizacija pilot projekta imala je za cilj sagledavanje obima aktivnosti, mogućnosti i ograničenja za realizaciju kompletnog mapiranja rizika na mreži državnih puteva Srbije. Namera je da iRAP/EuroRAP ocenjivanje puteva i mapiranje rizika u narednim godinama postane standardni alat koji doprinosi unapređenju bezbednosti saobraćaja, na način promene u ponašanju od strane korisnika puteva (posebno na rizičnim deonicama), kao i na način otklanjanja nedostataka puta, opreme puta i okoline od strane upravljača puta (smanjenjem nivoa rizika na rizičnim deonicama).

Pilot projekat – deonica Beograd (Batajnička petlja) – Novi Sad (Temerinska petlja)

    Crash risk per kilometer travelled – Individualni rizik stradanja (.pdf 0,9MB)
    Crash density – Kolektivni rizik stradanja (.pdf 0,9MB)
    Crash risk by road type – Rizik stradanja u odnosu na kategoriju puta (.pdf 0,9MB)
    Potential crash savings – Potencijal za smanjenje stradanja (.pdf 0,9MB)

 

Istraživanje indikatora bezbednosti saobraćaja u 2017. godini

Agencija za bezbednost saobraćaja je 2017. godine nastavila praćenje indikatora performansi bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji, koje je započela 2013. godine, realizacijom projekta: „Revizija postojeće liste najvažnijih indikatora performansi BS, revizija metodologije istraživanja i istraživanje najvažnijih indikatora u 2017. godini“.

Projekat je realizovan u dve faze. Prva faza je podrazumevala merenje ranije definisanih ključnih indikatora, prema metodologiji definisanoj 2013. godine. Druga faza je podrazumevala reviziju postojeće liste ključnih indikatora bezbednosti saobraćaja i reviziju metodologije za merenje indikatora.

Istraživanje indikatora u 2017. godini je obuhvatilo utvrđivanje indikatora u vezi sa:

  • upotrebom sigurnosnih pojaseva,
  • upotrebom dečijih auto sedišta,
  • upotrebom zaštitnih kaciga,
  • korišćenjem mobilnih telefona za vreme vožnje,
  • prekoračenjem brzine i
  • vožnjom pod uticajem alkohola.

Indikatori su istraživani za teritoriju svake od 27 policijskih uprava. Indikatori su mereni na putu u naselju, na putu van naselja i na autoputu. Za svaki analizirani indikator bezbednosti saobraćaja izvršena je agregacija rezultata merenja, tako da su utvrđene objedinjene vrednosti indikatora bezbednosti saobraćaja za Republiku Srbiju za 2017. godinu.

Utvrđivanje vrednosti pomenutih indikatora predstavlja osnovu za prepoznavanje problema bezbednosti saobraćaja i preduzimanje mera i aktivnosti za poboljšanje stanja bezbednosti saobraćaja.

Vrednosti indikatora u vezi sa upotrebom zaštitnih sistema, korišćenjem mobilnih telefona, prekoračenjem brzine i vožnjom pod uticajem alkohola za Republiku Srbiju za 2013, 2014, 2015, 2016. i 2017. godinu, možete preuzeti OVDE.

Vrednosti indikatora bezbednosti saobraćaja, po policijskim upravama, prema istraživanjima u 2017. godini, možete preuzeti OVDE.

Na osnovu rezultata Projekta pripremljena je brošura „Indikatori performansi bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji za 2017. godinu“ u kojoj se nalaze vrednosti indikatora performansi bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji za 2017. godinu, a brošuru možete preuzeti OVDE.

Utvrđene vrednosti indikatora performansi bezbednosti saobraćaja dostupne su i u WEB GIS aplikaciji Integrisana baza podataka o obeležjima bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji, koja se nalazi na web adresi: http://bazabs.abs.gov.rs/.

Istraživanje stanja bezbednosti saobraćaja u zonama pružnih prelaza

Imajući u vidu da na mreži Železnice Srbije postoji preko 2000 prelaza puta preko pruge, i da preko 20 lica godišnje nastrada u saobraćajnim nezgodama između drumskog i železničkog vozila na putno-pružnim prelazima, Agencija za bezbednost je uočila potrebu da se bezbednost saobraćaja na prelazima puta preko pruge poveća do odgovarajućeg nivoa i tokom 2017. godine je realizovala Studiju Istraživanje stanja bezbednosti saobraćaja u zonama pružnih prelaza. Ovom Studijom je izvršena sveobuhvatna analiza stanja bezbednosti saobraćaja u zonama prelaza puta preko pruge i predložene su mere za unapređenje nivoa bezbednosti saobraćaja u zonama prelaza.

Predmetni projekat sadrži sledeće:

  • Pregled domaće zakonske regulative kojom se uređuje upravljanje saobraćajem na putno-pružnim prelazima, održavanje putno-pružnih prelaza i pokretanje i sprovođenje mera usmerenih ka unapređenju bezbednosti saobraćaja na putno-pružnim prelazima. Predstavljene su mogućnosti i ograničenja koja ima upravljač puta, kada su u pitanju mere za unapređenje bezbednosti saobraćaja na prelazima puta preko pruge.

  • Uporedni prikaz bezbednosti saobraćaja na prelazima puta preko pruge u Srbiji i u zemljama Evropske Unije (prosečan broj saobraćajnih nezgoda i nastradalih lica po pružnom prelazu i sl.).

  • Sistematičan pregled podataka o prelazima puta preko pruge u Republici Srbiji,  (ukupan broj prelaza, broj prelaza prema vrsti osiguranja, prosečan broj prelaza po kilometru pruge i sl.).

  • Klasifikaciju i kratak opis postojećih načina obezbeđenja (osiguranja) saobraćaja na prelazu puta preko pruge.

  • Analizu podataka o saobraćajnim nezgodama koje su se dogodile u prethodnih deset godina (2007-2016. godina) na svim lokacijama prelaza puta preko pruge u Republici Srbiji.

  • Za 10 najugroženijih prelaza puta preko pruge dat je kratak opis i najvažniji saobraćajni parametri prelaza puta preko pruge, sa predlogom mera za unapređenje bezbednosti.

  • Prikaz najvažnijih rezultata istraživanja ponašanja vozača drumskih vozila na prelazima puta preko pruge i to posebno za svaki od posmatranih sistema osiguranja prelaza.

Studiju u celosti možete preuzeti OVDE.

ISTRAŽIVANJE INDIKATORA PERFORMANSI BEZBEDNOSTI SAOBRAĆAJA ZA 2018. GODINU

Utvrđivanje vrednosti indikatora performansi bezbednosti saobraćaja predstavlja osnovu za prepoznavanje problema bezbednosti saobraćaja i preduzimanje mera i aktivnosti za poboljšanje stanja bezbednosti saobraćaja.

Agencija za bezbednost saobraćaja je 2018. godine nastavila praćenje indikatora performansi bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji, koje je započela 2013. godine, realizacijom projekta: „Istraživanje indikatora performansi bezbednosti saobraćaja za 2018. godinu“.

Istraživanje je sprovedeno u tri faze. U okviru prve faze (''prolećno istraživanje'') analizirani su indikatori u vezi sa zdravstvenim zbrinjavanjem povređenih u saobraćajnim nezgodama i stanjem voznog parka. Druga faza istraživanja je realizovana u letnjim mesecima, a obuhvatala je istraživanje upotrebe kacige kod vozača i putnika na mopedima i motociklima. Treći deo istraživanja je realizovan u toku jeseni, kada su istraživani indikatori u vezi sa ponašanjem učesnika u saobraćaju.

Istraživanje indikatora u 2018. godini je obuhvatilo utvrđivanje indikatora u vezi sa:

  • Zaštitnim sistemima (upotreba sigurnosnih pojaseva, upotreba dečijih auto sedišta, upotreba zaštitnih kaciga),
  • Upotrebom mobilnih telefona,
  • Ponašanjem pešaka u saobraćaju,
  • Brzinom (prosečna brzina, % prekoračenja brzine i dr.),
  • Vozilima (prosečna starost voznog parka, bezbedonosne karakteristike vozila i dr.) i
  • Zdravstvenim zbrinjavanjem (vreme odziva hitnih medicinskih službi, zdravstveni tretman povređenih u saobraćajnim nezgodama i dr.)

Indikatori su istraživani za teritoriju svake od 27 policijskih uprava. Indikatori su mereni na putu u naselju, na putu van naselja i na autoputu. Za svaki analizirani indikator bezbednosti saobraćaja izvršena je agregacija rezultata merenja, tako da su utvrđene objedinjene vrednosti indikatora bezbednosti saobraćaja za Republiku Srbiju za 2018. godinu.

Vrednosti indikatora bezbednosti saobraćaja za Republiku Srbiju, koji su istraživani 2013, 2014, 2015, 2016, 2017. i 2018. godine, možete preuzeti OVDE.

Vrednosti indikatora bezbednosti saobraćaja, po policijskim upravama, prema istraživanjima u 2018. godini, možete preuzeti OVDE.

Na osnovu rezultata ovog Projekta je pripremljena brošura. A brošure sa rezultatima istraživanja indikatora bezbednosti saobraćaja u prethodnim godinama možete preuzeti OVDE.

Utvrđene vrednosti indikatora performansi bezbednosti saobraćaja dostupne su i u WEB GIS aplikaciji Integrisana baza podataka o obeležjima bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji, koja se nalazi na stranici BAZA PODATAKA

Vozila za mikromobilnost zakonski okviri i preporuke za implementaciju u republici srbiji

Fleksibilnost, dinamičnost i adaptibilnost osnovne su karakteristike savremenog urbanog prostora koji se u vremenu i prostoru konstantno razvija i prilagođava intenzivnim potrebama i zahtevima njegovih stanovnika. Gradski saobraćajno-transportni sistem svojim performansama, tehnologijom, kvalitetom, troškovima i uticajem na životnu sredinu, predstavlja jedan od bitnih faktora od uticaja na funkcionisanje savremenih gradova, njihovu ekonomiju, socijalne odnose, kvalitet života i sl. U širem kontekstu posmatrano, gradski saobraćajno-transportni sistem predstavlja jedan od ključnih elemenata od uticaja na pogodnost za život u gradovima.

Kroz ovaj sistem se prelamaju različiti problemi, počevši od neograničene slobode od strane pojedinaca optimalnim izborom načina realizacije mobilnosti, iznalaženja optimalnih varijanti u rešavanju transportnih problema, tretiranja gradskog saobraćajno-transportnog sistema kao slobodnog tržišta, izraženih uticaja svih nivoa vlasti i politike, zahteva u realizaciji mobilnosti različitih socijalnih grupa, itd.

Mikromobilnost praktično predstavlja modifikovano korišćenje sistema transporta putnika za sopstvene potrebe, gde je realizacija transportnih potreba omogućena samo onim korisnicima koji poseduju transportno sredstvo ili korisnicima koji su u neposrednom kontaktu sa njegovim vlasnikom. Fleksibilnost svakog od elemenata usluge varira, a čiji se ključni elementi određuju u vremenu bliskom vršenju (neposredno pre vršenja) usluge. Glavni fokus tržišnog prostora mikromobilnosti je realizacija transportnih potreba na kratkim distancama.

Struktura tehnologije korišćenja vozila za mikromobilnost (električni bicikli, električni skuteri, segveji (eng. segway), električni trotineti i sl.) nudi potencijal za brzo, čisto i jeftino putovanje, što može da smanji opterećenje ulične mreže i konvencionalnih sistema javnog gradskog transporta putnika, odnosno posmatrano u širem kontekstu ova tehnologija može da smanji pritisak na celinu gradskog transportnog sistema. Prema tome, nove usluge mikromobilnosti mogu da predstavljaju jednu od efikasnih mera u procesu razvoja održivog i inovativnog transporta. Vozila za mikromobilnost su jednostavna za upotrebu, ekološki prihvatljiva, u određenim situacijama brža od tradicionalnog sistema transporta putnika (sistem javnog transporta putnika i putnički automobil) i omogućavaju korisnicima brz i jeftin prevoz, kao i potpunu autonomiju kretanja.

Metodologijom je u okviru faze IV – Zakonski okviri i preporuke za implementaciju u Republici Srbiji, planirano definisanje konstruktivno – tehničkih zahteva, uslova za korišćenje vozila mikromobilnosti i infrastrukturnih kapaciteta za kretanje vozila mikromobilnosti, a u skladu sa postojećom zakonskom regulativom i preporukama za njeno unapređenje, koje su definisane ovim projektom. Uvažavajući sve rezultate dosadašnjih projektnih aktivnosti u okviru analize postojećeg stanja i najbolje primere inostrane inženjerske prakse dat je predlog za korišćenje vozila za mikromobilnost na uličnoj i naseljskoj mreži.

S obzirom na značajne međusobne različitosti tehničko-eksploatacionih i konstruktivnih karakteristika vozila za mikromobilnost, bilo je neophodno naći najmanji zajednički imenitelj za implementaciju ovih vozila na mreži, kojim bi  se obezbedio maksimalan nivo bezbednosti za sve učesnike u saobraćaju. Kako vozila za mikromobilnost predstavljaju veliki potencijal u razvoju održivih gradova i naselja, trebalo je dati stimulativan predlog kojim bi se kretanje ovih vozila promovisalo i sa aspekta mogućnosti prostornog korišćenja. U tom smislu nije bilo moguće jednoznačno preuzimanje nekog od već implementiranih rešenja u zemljama koje su regulisale kretanje vozila za mikromobilnost, već je bilo neophodno dati optimalan predlog za korišćenje, uvažavajući lokalne specifičnosti svih elemenata sistema – korisnika, vozila, mreže i okruženja, kao i postojeće zakonske regulative.

Za svaku vrstu vozila za mikromobilnost definisan je i pravni okvir za regulisanje upotrebe kao i pravna formulacija. U okviru posebnog poglavlja definisani su zahtevi prema vozilima za mikromobilnost za njihovo javno korišćenje u pogledu vozila, stanica, organizacije i upravljanja sistemom i upravljanja podacima i razmenom podataka.         

Na kraju su definisani ključni pokazatelji performansi sistema koje je neophodno pratiti kako bi se izvršila procena efekata razvoja tehnologije mikromobilnosti. Definisano je ukupno 36 pokazatelja koji mogu da se prate na dva nivoa, za sistem ukupno i za javno korišćenje, za četiri glavne oblasti, i to: infrastruktura za dinamički saobraćaj, infrastruktura za stacionarni saobraćaj, javno korišćenje i bezbednost saobraćaja. Najveći broj pokazatelja je definisan za oblast bezbednosti saobraćaja, ukupno 17 pokazatelja.

Kompletan dokument možete preuzeti OVDE.

Ponašanje učesnika u drumskom saobraćaju na putno-pružnim prelazima

Cilj izrade ove Studije je bio istraživanje ponašanja učesnika u drumskom saobraćaju na prelazima puta preko pruge na mreži Železnice Srbije i identifikacija faktora i okolnosti koji dovode do takvog ponašanja. Studijom je obuhvaćeno istraživanje na svim nivoima (vrstama) osiguranja prelaza puta preko pruge.

U Studiji je izvršen pregled rezultata ranijih istraživanja ove problematike, izvršena je detaljna analiza podataka o saobraćajnim nezgodama na prelazima puta preko pruge, koje su se dogodile u Srbiji u periodu 2006-2017. godine, kao i detaljna analiza 30 saobraćajno-tehničkih veštačenja saobraćajnih nezgoda na prelazima puta preko pruge. Osim toga, definisana je metodologija za istraživanje ponašanja, znanja i stavova učesnika u drumskom saobraćaju na prelazima puta preko pruge.

Na osnovu definisane metodologije izvršeno je istraživanje ponašanja, znanja i stavova učesnika drumskog saobraćaja na 30 prelaza puta preko pruge u Republici Srbiji. U Studiji su prikazani rezultati ovog istraživanja, kao i predlog daljih pravaca delovanja na unapređenju bezbednosti saobraćaja na prelazima puta preko pruge.

Studiju u celosti možete preuzeti OVDE.

Info centar

Pratite naše novosti i obaveštenja i budite redovno informisani o aktuelnostima u Agenciji za bezbednost saobraćaja

Кампања „На матуру без аутомобила”
Vesti  |  12.03.2024

Kampanja „Na maturu bez automobila”

SAZNAJ VIŠE
Vesti | Agencija za bezbednost saobraćaja
Vesti  |  01.03.2024

„Uspori, život te čeka“ – još jedan podsetnik o brzini u saobraćaju

SAZNAJ VIŠE
Obavestenja
Obaveštenja  |  16.03.2024

JAVNI POZIV ZA IZBOR PROIZVOĐAČA ZAŠTITNIH RAMOVA ZA UPOTREBLJAVANI TRAKTOR PREMA UREDBI IZ 2024. GODINE

SAZNAJ VIŠE
Obavestenja
Obaveštenja  |  06.02.2024

Važno obaveštenje u vezi obuke kandidata za vozača tramvaja (06.02.2024.)

SAZNAJ VIŠE
Ауто - седишта за 140 малишана
Vesti  |  06.03.2024

Auto - sedišta za 140 mališana

SAZNAJ VIŠE
Vesti | Agencija za bezbednost saobraćaja
Vesti  |  26.02.2024

Istraživanje indikatora ima sve veću ulogu u unapređenju bezbednosti saobraćaja

SAZNAJ VIŠE
Obavestenja
Obaveštenja  |  26.02.2024

Obaveštenje o polaganju ispita za predavača za CPC i instruktora za CPC (07.03.2024)

SAZNAJ VIŠE
Obavestenja
Obaveštenja  |  12.01.2024

RASPORED PRIPREMNIH NASTAVA I STRUČNIH ISPITA U 2024. GODINI ZA PREDAVAČE TEORIJSKE OBUKE I ISPITIVAČE

Agencija za bezbednost saobraćaja obaveštava sva zainteresovana lica da su određeni termini za održavanje pripremnih nastava i stručnih ispita za preda...

SAZNAJ VIŠE
Пажљивкова правила у саобраћају за ђаке Бања Луке
Vesti  |  01.03.2024

Pažljivkova pravila u saobraćaju za đake Banja Luke

SAZNAJ VIŠE
СУБВЕНЦИОНИСАНА ДОДЕЛА ЗАШТИТНИХ РАМОВА ЗА ТРАКТОР
Vesti  |  19.02.2024

SUBVENCIONISANA DODELA ZAŠTITNIH RAMOVA ZA TRAKTOR

SAZNAJ VIŠE
Obavestenja
Obaveštenja  |  02.02.2024

IZBEGNITE RIZIK: NEMA MESTA ALKOHOLU ZA VOLANOM!

SAZNAJ VIŠE
Obavestenja
Obaveštenja  |  15.12.2023

Važno obaveštenje o ispitu za vozača tramvaja (15.12.2023.)

SAZNAJ VIŠE
Одржан састанак са председником општине Ада
Vesti  |  23.02.2024

Održan sastanak sa predsednikom opštine Ada

SAZNAJ VIŠE
Меморандум о сарадњи са Олимпијским комитетом Србије
Vesti  |  13.02.2024

Memorandum o saradnji sa Olimpijskim komitetom Srbije

SAZNAJ VIŠE
Obavestenja
Obaveštenja  |  29.12.2023

Poziv za prikupljanje ponuda zakupa poslovnih prostorija

SAZNAJ VIŠE
Obavestenja
Obaveštenja  |  12.10.2023

Obaveštenje o polaganju ispita za predavača za CPC

SAZNAJ VIŠE
Vesti | Agencija za bezbednost saobraćaja
Vesti  |  14.02.2024

Vaša odgovornost na putu SE BROJI!

SAZNAJ VIŠE
Obavestenja
Obaveštenja  |  18.10.2023

RASPORED POLAGANJA PRAKTIČNOG DELA ISPITA ZA TEHNIČARE U RADIONICAMA ZA TAHOGRAFE (JESENJI ROK 2023.)

SAZNAJ VIŠE
Top